Koliko hrvatskih građana nema novca za ljetovanje?

Od gotovo 500 ispitanika u istraživanju, od kojih su većinom bile žene, (78 posto) te većinom ispitanici u dobi od oko 20 do oko 65 godina i zaposleni u velikim i srednjim tvrtkama, njih 32 posto je reklo da ovo ljeto ne planira ljetovanja, dok je lani takvih bilo 27 posto.

Među onima koji ne planiraju ljetovanje, 60 posto navelo je da je to najviše zbog nedostatka financijskih sredstava, što je porast u odnosu na 56 posto koji su prošle godine naveli taj razlog.

Promjena je, navode istraživači, vidljiva i u broju dana korištenja godišnjih odmora, kojih hrvatski radnici u prosjeku imaju 25, od čega su prije većinu dana koristili ljeti, dok u odnosu na 2025. raste broj radnika koji u ljetu planiraju koristiti manje dana godišnjeg odmora.

Tako je ove godine porastao udjel zaposlenih koji planiraju iskoristiti najviše sedam dana godišnjeg odmora, na 21 posto, s lanjskih 15 posto, a i preplovio se udjel onih koji planiraju odmarati 21 dan ili dulje, njih triposto, s lanjskih sedam posto.

Prema trajanju, najčešći izbor i dalje ostaje odmor od 8 do 10 dana, koji planira 37 posto ispitanih, dok bi njih 29 posto na 11 do 15 dana, a 10 posto će na odmor od 15 do 20 dana.

Hrvatska je i dalje za većinu, 56 posto, prvi izbor među destinacijama, što je blizu lanjskih njih 58 posto, a veći pad je kod onih koji ovog ljeta planiraju putovanje u inozemstvo, na 17 posto, s takvih lanjskih 21 posto.

U inozemstvu pak oni koji putuju ostaju češće ili vrlo kratko ili znatno dulje, dodaju istraživači, podsjećajući i na recentna istraživanja u SAD-u o modelu neograničenog broja dana godišnjeg odmora, što su hrvatski ispitanici u istraživanju ocijenili privlačnim, ali uz sumnju da se može kvalitetno i pošteno primijeniti u hrvatskom poslovnom okruženju.